DRUŠTVO ZAGREBAČKE KLASIČNE GIMNAZIJE
SODALITAS GYMNASII CLASSICI ZAGRABIENSIS (Anno MDCVII conditi)
Osnivanje udruga završenih polaznika pojedinih učilišta zanimljivo je i polaznicima i učilištima pa ima dugu tradiciju osobito kod vrlo uglednih učilišta u Europi i SAD. U Hrvatskoj i bližim zemljopisnim prostorima ta tradicija ne postoji. Nema pouzdanih podataka niti da su se učenici zagrebačke Klasične gimnazije ozbiljnije udruživali nakon mature. Postoji tradicija obilježavanja godišnjica mature. Ipak uvijek su se klasičari raznih generacija u svakodnevnom životu prepoznavali i po potrebi pomagali.
Zahvaljujući grupi entuzijasta 9. lipnja 1994. osnovano je DRUŠTVO ZAGREBAČKE KLASIČNE GIMNAZIJE – SODALITAS GYMNASII CLASSICI ZAGRABIENSIS (Anno MDCVII conditi), u daljnjem tekstu Društvo Klasičara. Tako je ispunjena želja mnogih klasičara da i nakon mature na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu mogu nadalje na organizirani način promicati i pomagati klasično obrazovanje, svoju Klasičnu, svoje profesore te svoje kolege učenike iz svih generacija.
Društvo Klasičara je neprofitna udruga koja okuplja građane koji su maturirali na zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji. Ciljevi Društva Klasičara su: afirmacija klasičnog obrazovanja i kulture u Hrvatskoj, širenje svijesti o značenju Klasične gimnazije u Zagrebu u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Hrvatske, održavanje i širenje tradicije Klasične gimnazije u Zagrebu, afirmacija istine o trajnom i neprekinutom djelovanju Klasične gimnazije u Zagrebu od 1607. godine u oblikovanju hrvatskog školstva, znanosti i kulture, uspostavljanje što čvršćih međusobnih veza između bivših učenika i profesora Klasične gimnazije u Zagrebu te promicanje i pomaganje u svim oblicima djelovanja Klasične gimnazije u Zagrebu kao odgojno-obrazovne ustanove. Navedeno je osnova plana i programa rada Društva Klasičara.
Ciljevi Društva klasičara ostvaraju se kroz program aktivnosti Društva Klasičara koji se usvaja na godišnjoj Skupštini.
Realizacija tih programa ima prijelomni trenutak u ožujku 2020. godine tako da se bitno razlikuju aktivnosti prije i poslije.
Od osnutka Društva klasičara 1994. godine te nakon prvih nekoliko godina okupljanja članova i organizacije u prostorima sljedećih više od 20 godina aktivnosti su bile sljedeće:
- Jednom tjedno, zadnjih godina ponedjeljkom, održavale su se aktivnosti zvane “događanja ponedjeljkom”, svakog ponedjeljka cijele godine izuzev ljetnih mjeseci, ukupno godišnje oko 35 manifestacija. Program je obuhvaćao: predavanja, glazbene večeri, koncerte, izložbe, predstavljanja knjiga, obilježavanja obljetnica, in memoriam, slike iz …, i drugo.
- Svake je godine bio organiziran barem jedan koncert klasične glazbe u koncertnom prostoru na kojem su izvođači bili prvenstveno klasičari profesionalni glazbenici.
- Osim ovih redovitih sastanaka bili su organizirani sastanci manjih, tematskih grupa obilježenim raznim sličnim interesima – glazbom, poviješću, umjetnošću, i slično. Povijesna sekcija, čiji je voditelj prof. dr. sc. B. Kuntić-Makvić, usredotočila se na povijest zagrebačke Klasične gimnazije.
- U programu aktivnosti bili su još i posjeti muzejima i izložbama, barem 3-5 puta godišnje.
- Klasičari vole putovati i ići na izlete. Prva su putovanja bila ponajprije u Grčku i njezine antičke kolonije na Siciliji i u Turskoj. Zatim su nastavljena trgovačkim putovima Feničana po Sredozemlju, u nekim rimskim provincijama između južnog i sjevernog limesa, ali i Irsku gdje rimski vojnici nisu kročili. Putovali su i Mađarskom, divili se mozaicima u Aquileji i bili u svetištu sv. Franje u Asizu. Posjetili su franjevce u Bosni Srebrenoj, upoznali kulturnu ostavštinu Hrvata u Boki Kotorskoj i družili se s Hrvatima u Gradišću.
- Na izletima i kraćim putovanjima po Hrvatskoj upoznali su i uživali u „biserima
Hrvatske“ od sjevera do juga i od zapada do istoka: Vukovar, Ilok, Topusko, Ščitarjevo, Trški vrh, Trakošćan, Istra, Daruvar, Split, Salona, Trogir, sjeverni i južni Velebit, otok Cres, Križevce, otok Krk, Varaždin, Kalnik, Tabor, Ozalj, Đakovo, Osijek, Kopački rit, deltu Neretve, Brijune, Pulu, Vodnjan, Sisak, Čigoč, spilju Veternica, Kumrovec, Klanjec, Gacko polje, Kutinu, Požegu, Veliku, Žumberak, Krapinu, zemlje Liburna i hrvatskih knezova i kraljeva, Belec, Začretje, Šibenik, NP Krka, Novigrad na Dobri, Bosiljevo, Zelinu, Zadar, Nin, Ogulin, Muzej vučedolske kulture … - Godine 2016. obnavlja se suradnja Društva Klasičara i Klasične gimnazije u Zagrebu. Od godine 2017. održano je niz aktivnosti zajedničkih sadržajem, mjestom održavanja, temom bliskom i članovima Društva i učenicima: obilježavanja 410. obljetnice Klasične gimnazije, projekcija filma Lares Penatesque, Jazz u Klasičnoj, izlaganje Antona Samovojske o nogometu, Novinarska skupina u Društvu Klasičara, Profesorica Vesna Lopina – obilježavanje 90. rođendana.
Dva su događaja: proglašenje pandemije (Svjetska zdravstvena organizacije) i
epidemije (Ministarstvo zdravstva RH) 11. ožujka 2020. te odmah zatim 22. ožujka 2020. potres u Zagrebu u potpunosti promijenili sve aktivnosti Društva Klasičara, ali i mogućnosti njihovih organiziranja. Zabrana okupljanja i velika oštećenja prostorija, dodatno u potresu 29. prosinca 2020., bez mogućnosti popravka potiču na drugačiji pristup ostvarenju ciljeva postavljenih osnivanjem Društva Klasičara.
U godini 2022. Društvo Klasičara dio svojih aktivnosti ostvaruje u povećanoj suradnji s Klasičnom gimnazijom: u veljači sudjelovanjem članova na znanstvenom skupu uz 415. godinu neprekidnog djelovanja Suvremeno društvo na temeljima klasičnog obrazovanja te u svibnju zajedničkom organizacijom skupa Sjećanje na profesoricu Vesnu Lopinu. Nastavilo se s organizacijom predavanja s temama bliskim svim generacijama klasičara tako da su sadašnji učenici sudionici tih događanja. Posjeti izložbama bili su također dio aktivnosti.
Uspješno djelovanje Društva Klasičara rezultat je djelovanja članova svojim
utjecajem, zagovorom i posredovanjem, svojim idejama i zamislima te materijalnom pomoći plaćanjem članarine. Suradnjom s Klasičnom gimnazijom ostvaruje se ideja s kojom je sve počelo: alumni Klasične gimnazije. Sve je to višestruko obogatilo rad Društva i omogućilo njegovo postojanje i napredak.
Mira Hercigonja-Szekeres